Prehranske smetnje predstavljaju ozbiljan poremećaj u načinu prehrane koji nadilazi obične brige o izgledu ili tjelesnoj težini. Riječ je o psihičkim stanjima koja duboko utječu na fizičko zdravlje, emocije i odnose s drugima. Osobe koje pate od prehranskih smetnji često imaju iskrivljenu sliku o vlastitom tijelu i osjećaju snažnu potrebu za kontrolom hrane. Takva kontrola može postati opsesivna i dovesti do opasnih posljedica.
Ovi poremećaji najčešće nastaju zbog kombinacije bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika. Iako se često povezuju s mladima, mogu zahvatiti osobe bilo koje dobi. Prepoznavanje i liječenje u ranoj fazi ključni su za oporavak i sprječavanje trajnih oštećenja organizma.
Vrste prehranskih smetnji
Najpoznatije prehranske smetnje su:
Anoreksija
Bulimija
Poremećaj prejedanja
Anoreksija se očituje svjesnim izgladnjivanjem, intenzivnim strahom od debljanja i iskrivljenim doživljajem vlastitog tijela. Osobe s ovim poremećajem često vjeruju da su predebele iako su izrazito pothranjene.
Najčešće prehranske smetnje su anoreksija, bulimija i poremećaj prejedanja. Većina poremećaja prehrane uključuje preveliko fokusiranje na težinu, oblik tijela i hranu. To može dovesti do opasnih prehrambenih navika. Ove navike mogu ozbiljno utjecati na sposobnost dobivanja hranjivih tvari koje su vašem tijelu potrebne.
Bulimija uključuje cikluse prejedanja praćene namjernim izazivanjem povraćanja ili drugim oblicima kompenzacije.
Kod poremećaja prejedanja osoba unosi velike količine hrane u kratkom vremenu, ali bez pokušaja da to nadoknadi. Svaka od ovih prehranskih smetnji nosi ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući oštećenje srca, probavnog sustava i hormonalne neravnoteže.
Psihološki i društveni uzroci ovakvih poremećaja
Prehranske smetnje rijetko nastaju zbog jednog uzroka. Psihološki čimbenici poput niskog samopoštovanja, perfekcionizma ili traumatskih iskustava često imaju presudnu ulogu. Mnoge osobe koriste kontrolu hrane kao način suočavanja s emocijama koje ne mogu izraziti ili razumjeti. Društveni pritisci također imaju snažan utjecaj. Mediji i društvene mreže promiču nerealne ideale ljepote, što kod osjetljivih pojedinaca može stvoriti osjećaj neadekvatnosti.
Obiteljski odnosi i genetska predispozicija dodatno povećavaju rizik od razvoja prehranskih poremećaja. Razumijevanje tih složenih uzroka prvi je korak prema stvaranju zdravijeg odnosa prema hrani i vlastitom tijelu.
Liječenje i podrška oboljelima
Liječenje prehranskih smetnji zahtijeva timski pristup koji uključuje psihoterapiju, nutricionističko savjetovanje i liječničku podršku. Psihoterapija pomaže osobi da prepozna emocionalne obrasce koji stoje iza poremećaja i razvije zdravije načine suočavanja sa stresom. Kognitivno-bihevioralna terapija često se koristi jer pomaže u mijenjanju negativnih misli o tijelu i hrani.
Pogledajte kako biste saznali koji su znakovi prehranske smetnje.
U težim slučajevima potrebna je hospitalizacija radi stabilizacije fizičkog stanja. Podrška obitelji i prijatelja ima ključnu ulogu u procesu oporavka jer vraća osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Opasnost prehranskih smetnji leži u njihovoj tišini, jer osobe koje pate često skrivaju problem iz srama ili straha. Zbog toga je važno otvoreno govoriti o njima i poticati traženje pomoći.
